ZAGREB FILM FESTIVAL
19.-26.10.2014.
12
Popratni program | Istočnoeuropski SF

Distopija željezne zavjese

Godine 1924. završen je dugi građanski rat crveno- i bijelogardejaca, koji je rezultirao uspostavom jedne od najzanimljivijih državnih tvorevina u povijesti, SSSR-a. Iste godine umro je i Vladimir Ilič Lenjin. Sovjetska kinopublika, tada već dobrano navikla na avangardne tendencije mladih redatelja, ostala je uvelike iznenađena kada je prvi put vidjela film Jakova Protazanova Aelita. Film je postao toliko popularan da su mnoge novorođene Ruskinje bile "osuđene" na ime Aelita. Snažno socijalno angažiran film – djelomice smješten, što je vrlo neobično ako gledamo tendencije onodobne sovjetske propagande, van komunističke zemlje, kontinenta i svijeta, na konstruktivistički dizajnirani Mars – anticipirao je čitavu seriju znanstvenofantastičnih filmova koji će se desetljećima proizvoditi pod teškom koprenom željezne zavjese. Baš kao i njegov žanrovski brat, tzv. eastern, istočni SF poklonit će svjetskoj kinematografiji neskriveni ideološki utopijski obrazac koji tek danas iščitavamo kao distopiju. I dok se moderni fašizam koji uništava pojedinca vrlo lako iščitava iz npr. "zapadne" Odiseje 2001, istočni kolege nisu tako lako rješavali pitanje ideologije budućnosti. Filmovi temeljeni na književnim predlošcima i idejama s prelaska stoljeća sjajno su odražavali strah od budućnosti i tehničkog napretka koji može dovesti do moralno-ideološkog zastranjenja. Konačno, tko je još čuo za drugarsku samokritiku u svemiru?!

Ipak, sovjetski filmski i literarni rad u znanstvenoj fantastici i visoko postavljenu ljestvicu izravno su slijedili i drugdje po komunističkoj Europi. Koprodukcija DDR-a i Poljske, Der Schweigende Stern iz 1960. godine, pokazala je da su i kinematografije manje od sovjetske sposobne za punokrvni znanstvenofantastični film – tim više što je taj odmah postao i blockbuster. Bio je to prvi film u povijesti koji je tematizirao slavnu Tungusku eksploziju iz 1908, povezujući je direktno s invazijom s Venere. Scenarij nastao prema romanu Astronauti slavnog Stanislava Lema pokazao se vrlo unosnim, te je film vrlo brzo postao jedan od najuspješnijih u povijesti DDR-a.

Jasno je da su odmah uslijedile i druge ekranizacije Lemovih dijela. Najpoznatiji je svakako Mageljanov oblak, pretvoren u čehoslovački kultni film Ikarie XB-1. Jindřich Polák režirao je 1963. film smješten u još uvijek daleku 2163. godinu. Također golemi kinohit, film je stekao kultno sljedbeništvo i u SAD-u iako je tamo drastično premontiran i osakaćen. Danas je njegova originalna verzija napokon dostupna, pa generacije mogu ponovno otkrivati možda i najbolji istočni SF, koji je po strukturi i značaju savršeni pandan najboljim SF-ovima zapadne hemisfere.

U bivšoj Jugoslaviji, gdje je sljedbeništvo SF-a bilo desetljećima prisutno, također je ostavljen trag na temu. Jedan od pionira bio je i Godardov student i autor nekih od najvažnijih slovenskih filmova, Matjaž Klopčič. On je 1970. snimio svoj autorski iznimno retoričan film Oxygen. Taj film jedinstveni je spoj znanstvenofantastičnih fragmenata nastalih na tragu novovalne filmske teorije i prakse. Rijetko prikazivan, danas kultni film, svoje mjesto u ovom ciklusu nije trebao posebno izboriti.

Već spomenuti čehoslovački interes za znanstvenu fantastiku okrznuo je i našu kinematografiju. Često spominjani jugoslavensko-čehoslovački Gosti iz galaksije Dušana Vukotića gotovo da su u drugom planu ostavili vrijedan filmski doprinos temi Vladimira Tadeja. U produkciji Croatia filma i Filmové Studio Gottwaldov, njegov film Tajna starog tavana – čija će se restaurirana kopija premijerno prikazati na ovogodišnjem ZFF-u – nije smješten u daleke vanzemaljske prostore, nego na otok Hvar. Slavni antigravitacijski top postaje lajtmotiv filma i pokazuje kako se ozbiljno nasljeđe znanstvenofantastične literature transponira u dalmatinski krajolik ali i dječji film.

Istočni SF, ovdje zastupljen samo osobnim preferencijama selektora, iznimno je zahvalno područje istraživanja. Njegova valorizacija i smještanje na odavno zasluženi pijedestal očito tek predstoji. 

Daniel Rafaelić, selektor programa Istočnoeuropski SF


Yakov Protazanov, SSSR, 1924
Kurt Maetzig, NjDR, Poljska, 1960
Jindřich Polák, Čehoslovačka, 1963
Matjaž Klopčič, Jugoslavija, 1970
Vladimir Tadej, Jugoslavija, Čehoslovačka, 1984

INFORMACIJE O ULAZNICAMA

Filmove iz ovog programa možete gledati u Zagrebačkom plesnom centru. Besplatne ulaznice za projekcije možete preuzeti isključivo na blagajni Zagrebačkog plesnog centra. Ulaznice se podižu svakodnevno, a podjela ulaznica počinje u 17 sati. Jedna osoba može preuzeti najviše četiri besplatne ulaznice po projekciji.

Detaljne informacije o ulaznicama potražite ovdje.

Zadržavamo pravo izmjene i dopune programa.